Dijalozi

Mi ne znamo puno o slovenskim prevodima Biblije (Razgovor sa Emanuelom Tovom)

Emanuel Tov (Izvor: Wikimedia)

Na marginama konferencije Jevrejski i hrišćanski pogled na zajedničko nasleđe, održanoj od 3. do 6. septembra 2019. godine na Biblijskom institutu Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, imali smo priliku da razgovaramo sa prof. Emanuelom Tovom. Prof. Tov jedan je od najvećih svetskih autoriteta kada su u pitanju tekstualni kriticizam, studije Septuaginte i studije Kumranskih spisa. Doktorirao je kod prof. Talmona sa Jevrejskog univerziteta u Jerusalimu i prof. Krosa sa Harvarda. Prof. Tov je svoju internacionalnu akademsku karijeru gradio radeći na univerzitetima u Jerusalimu, Amsterdamu, Oksfordu, Haleu, Upsali, Stelenbošu itd. Napisao je i priredio na desetine knjiga i zbornika tekstova, kao i stotine naučnih studija. Član je Izraelske akademije nauka i profesor emeritus na Jevrejskom univerzitetu u Jerusalimu.

Kako ste se prvo upoznali sa poljem Septuaginte i zbog čega ste rešili da treba da se bavite upravo tom oblašću?

To se nije desilo u srednjoj školi, već kasnije. Imao sam oko 22 godine. Dakle, prilično kasno. Došao sam u Izrael iz Holandije i počeo da studiram Jevrejsku Bibliju. Počeo sam da studiram i starogrčki, mada sam njega već znao iz Gimnazije gde smo ga učili. Bio sam poprilično dobarOnda, u drugoj godini osnovnih studija čuveni prof. Isak Leo Seligman me je pozvao da dolazim na njegov čas. To je bio čas namenjen master studentima. Tri ili četiri godine sam stalno dolazio na njegove časove. Bio sam jako zainteresovan za te časove i oduševljen materijom, a kasnije sam mu i posvetio jednu svoju knjigu. On nas je učio sistematski. Naučio nas je da volimo da čitamo Septuagintu. On nije mnogo objavljivao, ali je nas naučio da čitamo, razumemo, analiziramo i da razumemo sve nivoe značaja Septuaginte. Pre svega da razumemo jezik, gramatiku, značenje i da onda vidimo šta Septuaginta znači u helenističkom svetu, kakva je njena teologija, a naravno glavna stvar je bila da se odredi odnos Septuaginte i Masoretskog teksta. Moram da kažem da je to bilo pre interneta i pre računara. Dakle to je podrazumevalo dosta napornog rada, rada sa konkordancama (Hatch i Redpath). Međutim, ja sam voleo taj posao i bio sam dobar u njemu. Vremenom sam postajao sve bolji, mada svoju master tezu nisam napisao sa njim, već sa profesorom Talmonom, koji je bio na istoj katedri. Takođe sam i doktorsku disertaciju napisao sa prof. Talmonom i prof. Krosom sa Harvarda. Tako da sam dve godine svojih doktorskih studija proveo na Harvardu. Ali je prof. Seligman svakako bio glavni krivac za to što sam zavoleo Septuagintu.

Danas je polje proučavanja Septuaginte izuzetno razvijeno i raste iz dana u dan. Kako je izgledala situacija kada ste Vi počinjali da se bavite Septuagintom i šta je doprinelo velikom razvoju ovog polja?

Za Septuagintu je bilo interesa i pre, mada svakako manje nego danas. Bilo je interesa, naročito u nemačkom svetu, manje u američkom. U anglosanksonskom je taj interes započeo oko 70-ih godina prošlog veka. Za to je verovatno najodgovorniji prof. Orlinski koji je osnovao Međunarodnu organizaciju za pročuavanje Seputaginte. Te konferencije su dale impuls da se sve više i više proučava Septuaginta. Ljudi su pisali radove za konferencije, pripremali su članke, objavljivali. To nije pogodovalo samo razvoju studija Septuaginte, već i studija Targuma i Masoretskim studijama. Bilo je i drugih uticaja na to da ona postane globalno zanimljiva. Tu su takođe godišnji sastanci i konferencije u organizaciji SBL-a (Society of Biblical Literature) i druge međunarodne konferencije, jedna od kojih je jedna bila nedaleko odavde – u Ljubljani. Sastanci istraživača su dali ogroman podsticaj razvoju naučne literature. Prilikom susreta na ovim konferencijama po pravilu smo preskakali neobavezno ćaskanje odmah bismo prelazili na zanimljive detalje svojih istraživanja.

Koji su to projekti koji su obeležili Vašu naučnu karijeru?

Pre svega, tokom sedamdesetih Džon Vivers me je pitao da pripremim rečnik Septuginte. To je trebalo da bude ogroman projekat. Pripremao sam se godinu dana za njega (1974), i nisam odmakao mnogo dalje od toga. To je bila velika čast za mladog naučnika poput mene. Onda sam se udružio sa Bobom Kraftom u kompjuterizaciji takvog projekta. Zatim smo zaključili da je kao prvi korak neophodno napraviti bazu podataka u kojoj će biti upoređena Septuaginta sa Masoretskim tekstom. I to je postao projekat CATSS (Computer-Assisted Tools for Septuagint Studies). Nažalost, ni tu nismo odmakli dalje od te faze. A to je trebao da bude prvi korak u pravljenju leksikona. Zatim sam shvatio da ne mogu da uradim taj leksikon sam, jer su mi nedostajali izvori da proučavam papiruse. Kasnije se svakako desio Muraokin projekat i rečnik, ali ja sam osetio da to ne mogu da uradim. Takođe mi je bio značajan i rad na svicima sa Mrtvog mora ali i iz drugih oblasti. Objavljivanje jednog od grčkih svitaka iz Nahal Hevera je dodatno unapredilo moje znanje ranogrčkog materijala. Generalno, usmeravao sam se ka glavnom cilju tekstualnog kriticizma, a to je pronalaženje izvornog teksta Biblije. Uopšte, moj razvoj je išao od proučavanja revizija Septuaginte ka, po meni najvažnijem cilju, a to je potraga za izvornim tekstom Biblije.

Šta biste Vi preporučili početniku u polju? Kako da odabere temu za bavljenje? Šta je obavezna literatura koju biste vi preporučili?

To je uvek teško pitanje. Tema mora biti pažljivo dogovorena uz pomno praćenje mentora doktorske disertacije. Mnoge knjige još uvek trebaju integrativne studije. Svi sekundarni prevodi trebaju još dosta studija. Zato je zanimljivo to što ovde radite. Mi ne znamo puno o slovenskim prevodima Biblije. Uz slovenski tu su takođe i drugi sekundarni prevodi koji se moraju istraživati. Zatim mnoge knjige Septuaginte ne toliko Petoknjižje, ili Isus Navin, ali još uvek Knjige Careva moraju biti proučavane. Jeremija i Isaija su već urađeni, ali nije npr. Jezekilj. Potrebno je proučavati Psalme, Premudrosti. Ima još mnogo knjiga Septuaginte koje traže pažnju. Ili tema, na primer, mesijanski problem, jezik Septuaginte, mogućnost postojanja palestinskog grčkog i tako dalje. Ali je jako bitno da imate dobrog mentora koji može da vas isprati i koji poznaje literaturu, i jezik i detalje u određenoj oblasti. Jako je teško dati neke univerzalne savete.

Rodoljub Kubat i Emanuel Tov u Biblijskom institutu PBF

Kako vidite dalji razvoj polja, kao neko ko je dobrim delom učestvovao u oblikovanju studija Septuaginte?

Mislim da će biti sve više i više studija i istraživanja koja se odnose na pojedinačne knjige i studija o Lukijanskoj i drugim verzijama knjiga i biće dosta studija o tehnikama prevoda. Ima još mnogo da se radi.

Sada bih vam postavio nekoliko pitanja u vezi sa konferencijom povodom koje ste i došli u Beograd. Kakvi su vaši utisci o Beogradu i konferenciji?

Zaista sam uživao u konferenciji. Imao sam priliku da naučim puno. U Beogradu nisam bio ranije, bio sam u Zagrebu i u okruženju, ali samo kao turista. Drago mi je što je učestvovalo dosta studenata. Imate dobre asistente i saradnike i publika je bila uključena. Svidelo mi se i predavanje prof. Tilija u Svečanoj sali rektorata.

Konferenciju je podržana od strane Konrad Adenauer Stiftung, a oni obično ne finansiraju naučne konferencije u užem smislu, već žele da događaji koje organizuju imaju i društveni uticaj. Koliko je važno za članove naučne zajednice da učestvuju u takvim događajima koji nisu u strogom smislu naučni, već su otvoreniji ka društvu i društvenim pitanjima?

Mislim da u zemljama, kao što je Srbija gde se nauka još uvek razvija, morate imati podršku društva i šire zajednice. Morate prikazati naučne teme kojima se bavite na nešto popularniji način kako biste zainteresovali ljude. To je ujedno interesantno za njih, a s druge strane, to je i način da dođete do novih studenata i do novih ljudi koji će se baviti ovim temama na naučni, stručan način. Mislim da KAS radi veoma dobar posao i da je njihova podrška u ovakvim projektima veoma značajna.

Imali ste prilike da se upoznate sa osobljem i istraživačima na Biblijskom institutu Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Kakvi su Vaši utisci o toj mladoj naučnoj organizaciji? Da li ima potencijal za pozicioniranje na međunarodnoj naučnoj sceni?

Smatram da imate taj potencijal. Morate nastaviti da kontinuirano stupate u kontakt sa profesorima i stručnjacima iz inostranstva. Imate potencijal, jer pre svega imate ljudske resurse. S druge strane, veoma je jasno da vam je potreban novac. Međutim i bez novca ili sa malo novca, kao sada, vi možete i već činite puno. Ono što bi trebali da radite više je da objavljujete na nemačkom i engleskom. Ovako, vaše disertacije i radovi nisu dovoljno vidljivi. To morate da promenite, kako biste mogli da budete prepoznati u široj naučnoj zajednici.

Da li će Beograd imati priliku da Vas vidi uskoro ponovo?

Svakako se nadam da hoće. Jako mi se svidelo ovde, a premalo sam video. Nadam se da ćemo imati priliku za novi susret u Beogradu.

error: Content is protected !!